|
|
|
|
|
Gornji
paleolitik
|
|
|
|
| |
| |
Zbog nižih temperatura i leda nataloženog u polarnim kapama krajem
pleistocena razina mora bila je stotinjak metara niža. Prostor u
širem okružju Vele spile bitno se razlikovao od današnjeg, zapadna
polovica Jadrana bila je velika ravnica, a Veloj spili najbliža
morska obala nalazila se kilometrima daleko izmedu Korcule i Lastova.
Izmedu Korcule i Visa nalazilo se ušce Paleoneretve, a još zapadnije
se u more uljevao široki Paleopo. Klima je bila oštrija od današnje,
ali vrlo povoljna za život velikih krda kopitara i krupnih preživaca
pa tada Velu spilu naseljava skupina gornjopaleolitickih lovaca
usavršenih u lovu na krupne životinje.
Odrednicu
paleolitickih naslaga cine mnogobrojni kremeni predmeti, kojih
se broj u pojedinim kvadrantima mjeri tisucama komada. U Tablici
br.1 promatrano je ukupno 13.557 kremenih predmeta otkopanih u
ranije spomenutoj sondi, vecinu cini sitni otpad (60,58%) i krhotine
(15,98%), s ponekad vidljivim tragovima naknadnog gorenja i mehanickih
oštecenja. Na nekim krhotinama je sacuvan dio okorine, što potvrduje
da su oruda izradivana u samoj špilji. Ima dosta sjeciva, njima
slicnih plocica i obicno istrošenih jezgara. Obradenog oruda (Tablica
2) nadeno je 1069 komada ili 7,89%. Grebala su najcešce alatke
i na njih otpada gotovo polovica od svih nadenih oruda.
|
|
| |
|
|
| * |
8/1 |
8/2 |
8/3 |
8/4 |
8/5 |
8/6 |
7/1 |
7/2 |
7/3 |
7/4 |
ZBIR |
% |
| PLOČICE |
6 |
26 |
19 |
140 |
343 |
49 |
0 |
1 |
6 |
4 |
594 |
4.38 |
| SJEČIVA |
10 |
53 |
43 |
144 |
178 |
21 |
3 |
2 |
3 |
2 |
459 |
3.38 |
| JEZGRE |
3 |
24 |
23 |
45 |
62 |
4 |
0 |
1 |
4 |
3 |
169 |
1.25 |
| ODBOJCI |
35 |
90 |
121 |
199 |
328 |
61 |
8 |
5 |
13 |
26 |
886 |
6.54 |
| KRHOTINE |
15 |
89 |
190 |
644 |
1086 |
86 |
7 |
8 |
23 |
18 |
2166 |
15.98 |
| SIT.OTPAD |
20 |
90 |
223 |
1701 |
5790 |
325 |
13 |
13 |
17 |
22 |
8214 |
60.58 |
| ALATKE |
15 |
74 |
104 |
335 |
508 |
24 |
2 |
4 |
1 |
2 |
1069 |
7.89 |
| UKUPNO |
104 |
446 |
723 |
3208 |
8295 |
570 |
33 |
34 |
67 |
77 |
13557 |
/ |
| POSTO
% |
0.77 |
3.29 |
5.33 |
23.66 |
61.19 |
4.20 |
0.24 |
0.25 |
0.49 |
0.57 |
/ |
100% |
|
| Tablica1
- kremeni predmeti prema dubini i položaju u procesu obrade +
engleski |
|
|
Uglavnom su izradena na odbojku, a rjede na sjecivu. Razlikujemo više
tipova, a s udjelom od 24,23% od ukupnog broja oruda, grebala na odbojku
su pojedinacno daleko najzastupljenija. S 10,94% odlicno su zastupljena
i noktolika grebala, a još su poznata sjekolika, sjeckasta, šiljasta,
lepezna, kružna, kobilicna, ona na obradenom sjecivu, jezgrolika,
njuškasta i njuškolika grebala. U paleolitickim naslagama relativno
ucestale alatke su izdužena sjeciva usporednih rubova, uglavnom trapezastog
presjeka s dorzalno naglašenim grebenom.
Obrada, cesto neprekinuta, može biti na jednom ili oba bocna ruba.
Jedan rub je ponekad prekriven okorinom. Veliki broj iskrzanih komadica
može se tumaciti nedoumicama pa i mogucim zabunama kod dijela primjeraka
kod kojih je do iskrzanosti došlo usljed njihove intenzivne uporabe,
a ne kao posljedica prethodne obradbe. Inace, tragove korištenja uocavamo
kod velikog broja svih tipova alatka, odbojaka i plocica. Medu orudem
izradenim od plocica, s udjelom od 11,78% od ukupnog broja alatka,
isticu se minijaturne uglavnom odlicno i vrlo pažljivo obradene plocice
sa dorzalnim hrptom.
Strmom neprekidnom obradbom jednog izduženog lateralnog ruba cesto
se šiljata, a rijede tupa plocica pretvara u djelotvornu alatku s
ravnim ili malo zakrivljenim hrptom. Ove alatke ponekad mogu biti
i zarubljene. Plocice cesto, a gravetke redovito pri vrhu završavaju
lijepo oblikovanim šiljkom pa su mogle biti korištene kao vrhovi tadašnjih
projektila. Geometrijski oblici zastupljeni su sa samo nekoliko primjeraka,
a za ovu fazu nisu posebno karakteristicne ni alatke sa udupcima.
Velicina alatka dosta varira, uz izraženu mikrolitizaciju, pa su cesti
primjerci sasvim minijaturnih dimenzija (na pr. grebalo 0,9 x 0,8
x 0,2 cm, plocica s hrptom 1,4 x 0,3 x 0,2 cm itd).
|
|
| * |
8/1
|
8/2 |
8/3 |
8/4 |
8/5 |
8/6 |
7/1 |
7/2 |
7/3 |
7/4 |
Uk. |
% |
| 01.SJEKOLIK.GREB. |
0 |
0 |
2 |
3 |
9 |
1 |
0 |
0 |
1 |
0 |
16 |
1.49 |
| 02.SJECKASTO
GREB. |
1 |
5 |
4 |
10 |
15 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
36 |
3.77 |
| 04.ŠILJASTO
GREB. |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 05.
GREB. NA OB. SJ. |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 07.
LEPEZNO GREB. |
0 |
0 |
0 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0.18 |
| 08.
GREB. NA ODBOJ. |
4 |
21 |
25 |
57 |
145 |
4 |
0 |
2 |
0 |
1 |
259 |
24.23 |
| 09.
KRUžNO GREB. |
0 |
0 |
0 |
7 |
15 |
10 |
0 |
0 |
0 |
0 |
32 |
2.99 |
| 10.
NOKTOLIKO GR. |
0 |
3 |
11 |
33 |
68 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
117 |
10.94 |
| 11.
KOBILIČNO GR. |
0 |
2 |
5 |
10 |
17 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
35 |
3.27 |
| 13.
NJUšKOLIKO GR. |
0 |
0 |
0 |
2 |
5 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
7 |
0.65 |
| 14.
NJUšKASTO GR. |
0 |
1 |
0 |
4 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
5 |
0.47 |
| 15.
JEZGROLIKO GR. |
0 |
0 |
2 |
2 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
7 |
0.65 |
| 16.
BLANJA |
0 |
0 |
1 |
1 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0.37 |
| 19.
DUBILO-ZAR. SJ. |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0.18 |
| 20.
SVRDLO-ZAR. SJ. |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 21.
SVRDLO-GREBA. |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 23.
SVRDLO |
0 |
0 |
1 |
6 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
9 |
0.84 |
| 25.
VIšESTRUK. SVR. |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 26.
SVRDLIć |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0.18 |
| 27.
DIEDR. SRED. DU |
0 |
7 |
0 |
13 |
21 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
42 |
3.93 |
| 28.
DIEDR. KOSO DU |
0 |
0 |
0 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0,28 |
| 30.
DI KUT DU NA S |
0 |
1 |
4 |
3 |
4 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
12 |
1.12 |
| 32.
KLJUNOLIKO DU |
0 |
0 |
0 |
1 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0.28 |
| 37.
DU S KOS OB ZA |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 39.
POPR. DU S ZAR |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 44.
PLOšNO DUBILO |
0 |
0 |
0 |
2 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0.28 |
| 48.
GRAVET. šILJAK |
0 |
1 |
2 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
5 |
0.47 |
| 57.
KOMADIĆ S USJE |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0.18 |
| 59.
SJ. S DJ ZATU RU |
0 |
1 |
0 |
1 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0.37 |
| 61.
SJ. S KOS OB ZAR |
0 |
0 |
0 |
4 |
4 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
8 |
0.75 |
| 63.
SJ. S IZB OB. ZAR |
0 |
0 |
1 |
0 |
6 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
7 |
0.65 |
| 64.
DVOST. ZAR. SJE |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0.28 |
| 65.
SJ. S OB NA JED R |
3 |
0 |
9 |
16 |
15 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
44 |
4.11 |
| 66.
SJ S OB NA DV. R |
0 |
8 |
4 |
19 |
18 |
0 |
1 |
0 |
0 |
1 |
51 |
4.77 |
| 74.
KOM. S UREZOM |
0 |
0 |
1 |
7 |
4 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
12 |
1.12 |
| 75.NAZU
KOMADIĆ |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 76.
ISKRZANI KOMA. |
1 |
6 |
5 |
40 |
44 |
2 |
0 |
1 |
0 |
0 |
99 |
9.26 |
| 77.
STRUGALO |
0 |
2 |
0 |
3 |
7 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
12 |
1.12 |
| 78.
STRUGALICA |
1 |
2 |
3 |
15 |
20 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
41 |
3.83 |
| 81.
TRAPEZ |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 83.
KRUžNI SEGMEN |
0 |
0 |
0 |
3 |
6 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
11 |
1.03 |
| 84.
ZARUB PLOČICA |
0 |
2 |
3 |
11 |
7 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
23 |
2.15 |
| 85.
PLOČ. S HRPTOM |
4 |
12 |
18 |
43 |
49 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
126 |
11.78 |
| 86.
ZARUB PL. S HRP |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0.09 |
| 87.
NAZUB PL S HR |
0 |
0 |
2 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0.37 |
| 89.
PL. S UREZOM |
1 |
0 |
0 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0.37 |
| 90.
PL. S OBRAT. OB |
0 |
0 |
0 |
2 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
3 |
0.28 |
| 91.
AZILIJENSKI šILJ |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
4 |
0.37 |
| Ukupno: |
15 |
74 |
104 |
335 |
508 |
24 |
2 |
4 |
1 |
2 |
1069 |
/ |
| % |
1.4 |
6.92 |
9.45 |
31.3 |
47.5 |
2.25 |
0.19 |
0.37 |
0.09 |
0.19 |
/ |
100% |
|
Tablica
2 - alatke prema tipu i stratigrafskom položaju + engleski
|
|
|
Za izradu alatki korištena je sirovina raznolike kvalitete
pa je nalazimo u rasponu od one vrlo kvalitetne do manjih
i ispucanih jezgara rožnjaka, od kojih se teško moglo napraviti
bolje oblikovanu dugu alatku. Ležišta sirovine za izradu alata
nisu poznata na Korculi ni na obližnjim otocima.
Koštane alatke imaju potpuno drugorazrednu ulogu, poznato
je samo 17 primjeraka, a sastoje se uglavnom od krajnje jednostavnih,
ali pažljivo napravljenih i funkcionalnih probojaca i šiljaka.
Za ovu fazu karakteristicno je ukrašavanje površine alatka
i drugih koštanih predmeta nizovima usporedno urezanih ureza.
Slican ukras vidljiv je na probušenim jelenjim ocnjacima,
koji se kao lovacki trofeji koriste sve do modernog vremene.
Kao ukras, vjerojatno ženski, korištene su i probušene školjke.
|
|
| |
|
|
|
| * |
Capra/
ovis |
Bos. Sp |
Cervus
elaphus |
Capreol
Capreol |
Sus sp |
Equus (asinus) |
Carni-
Vora |
Aves |
Pisces |
Ukupno: |
| Sred.neol. |
6 |
0 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
0 |
9 |
| Stari.
neol |
15 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
3 |
19 |
| Gor.
mez. |
0 |
0 |
1 |
7 |
1 |
0 |
27 |
2 |
38 |
76 |
| Donji.mez |
0 |
0 |
3 |
0 |
0 |
0 |
3 |
7 |
3 |
16 |
| Gor.paleo |
0 |
23 |
326 |
5 |
20 |
116 |
1 |
11 |
0 |
502 |
| Ukupno: |
21 |
23 |
331 |
12 |
21 |
116 |
31 |
23 |
44 |
622 |
| Tablica
3 - preliminarna odredba životinjskih kostiju (delfini,
mikrosisavci, gmazovi i vodozemci nisu uključeni) |
|
|
|
Paleoliticke naslage vrlo su bogate nalazima životinjskih kostiju.
Samo u sondi f - g x 5' - 7' nadeno ih je oko 150 kilograma, a preliminarni
rezultati analize (Tablica 3) pokazali su da medu lovnom divljaci
jelen sudjeluje s 65%, na dugom mjestu je izumrli polumagarac s
23%, a još su zastupljeni divlje govedo, divlja svinja, srna i više
ptica. Gotovo da nema ostataka morskih organizma, osim dvanaest
školjaka prnjavica (eng. Warty venus) (Venus verrucosa) i kokoša
(eng. Striped venus) (Chamelea galina), cemu je razlog niža razina
mora, koje se krajem pleistocena nalazilo petnaestak kilometara
dalje od Vele spile. Spomenute školjke preferiraju muljevita staništa,
obicno blizu ušca rijeka.
Radiokarbonska analiza ugljena iz najdubljih dosad otkopanih naslaga,
tj. iz sloja 8/1, iz dubine od gotovo 745 cm, dala je kalibriran
rezultat 18000-16700 pr. Kr. (95,4% vjerojatnosti). Drugi analizirani
uzorak potjece iz donjeg dijela sloja 8/6, iz dubine od oko 585
cm, a dobiven je datum 12500 - 12100 pr. Kr. (47,2% vjerojatnosti),
odnosno 13500-12600 pr. Kr. (46,1% vjerojatnosti).
Nakon analize materijala utvrdeno je da pripada lokalnoj inacici
kasnog (finalnog) epigravettiena poznatoj na više lokaliteta na
obje jadranske obale. Naslage sa slicnim materijalom nalazimo u
špilji Kopacini na Bracu, pripecku Badanj, Crvenoj stijeni, Loparu
na Rabu, na niz otvorenih lokaliteta u Ravnim kotarima i na Dugom
otoku. Od nešto udaljenijih lokaliteta treba spomenuti Šandalju
blizu Pule, pripecak Grava na Krfu i adekvatne naslage špilje Franchthi
na Peloponezu.
|
|
|
vrh
stranice
|
|
English
