Vela Luka English    
Fragment
 
     
 
 
 
impresso kultura
 
velalučka kultura
 
hvarska kultura
 
Eneolitik eneolitička
faza hvarske kulture
 
doba cetinska kultura
 
 
 
 
 
Novosti
  
 
Lokalni vandali su ponovno bili zaposleni na pripremi našeg mjesta za turističku sezonu 2011. U Veloj spili su polomljene table s informacijama, stolice, stol, oštećena je željezna ograda, uzorci su razbacani...
O izgredima je policija više puta obaviještavana.
Informacije radi u prilogu je dat Članak 325 Kaznenog zakona RH pa će netko, možda, narednu turističku sezonu dočekati...negdje drugdje!
 











 
  Akcija uređenja lokaliteta Vela spila  
Subota 07.05.2005
 




 
Nastavljeni radovi na istraživanju i zaštiti
 
Nakon trogodišnjeg prekida iskorištenog da se arheološki lokalitet Vela spila pored Vele Luke zaštiti i uredi za posjetitelje, nastavljeni su radovi na njegovoj zaštiti i istraživanju.





Cilj ovogodišnjih radova (od 2. do 17. listopada) je osigurati od propadanja jedinstvene naslage sa sačuvanim tragovima života od brončanog doba do zadnjeg velikog ledenog doba, prije oko 20 000 godina. Oko 7,5 metara visoki profili u svom donjem dijelu je dosta rastresite građe, jer se sastoji od sitnog kamenog kršlja, nastalog listanjem većih stijena tijekom zadnje velike odledbe.

Na manjem broju kvadranata istražiti će se najdonje naslage i tako pokušati dati odgovor na pitanje kada počinje život u ovom značajnom i zanimljivom lokalitetu. Za sada su poznati i istraženi slojevi koji se pripisuju kulturi epigravetijen, a najstariji datum dobiven analizom radioaktivnog ugljena dao je starost od oko 20.000 godina prije sadašnjosti. Velika je vjerojatnost da je špilja naseljena u srednjem paleolitiku, a do naslaga iz te epohe moglo bi se doprijeti već za nekoliko dana.

Drugi cilj ovogodišnjih radova je pokušaj da se sofisticiranim, metodama rekonstruira biljni i životinjski svijet tijekom cjelokupne prapovijesti. Analiza biljnog polena značajna je za dobivanje predodžbe o ekološkom okružju, odnosno radi rekonstrukcije klime i izgleda prostora u kojem je živio i stvarao naš davni prethodnik. Za antarkotomsku analizu pripremljen je veći broj uzoraka ugljena i oni bi trebali nadopuniti sliku biljnog svijeta s kraja pleistocena i početka holocena.

Čisteći profil već drugog dana rada istraživači su došli do sloja s ostacima ukopa ljudskih kostiju. Starost ovog nalaza preliminarno je procijenjena na oko 10.000 g. i ako se pokaže da se radi o grobu onda bi to bio najstariji dosad pronađen ljudski ukop u ovom dijelu svijeta.



Teren su obišli i stručnjaci Državne uprave za zaštitu spomenika kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, a posjet je iskorišten i za razgovore oko buduće konzervacije i višeg stupnja zaštite lokaliteta.

Radove izvode arheolog Dinko Radić iz Muzejske zbirke Centra za kulturu u Veloj Luci, paleontolog Kazimir Miculinić iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Metka Culiberg biolog iz Zavoda za biologiju Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, studenti arheologije Jure Popović i Ivica Pleština sa Filozofskog fakulteta u Zadru te skupina domaćih radnika.
 
Novi radiokarbonski datumi (C14)
 
Radiokarbonska analiza ugljena iz najdubljih dosad otkopanih naslaga, tj. iz sloja 8/1, iz dubine od gotovo 745 cm, dala je kalibriran rezultat 18000.-16700. pr. Kr. (95,4% vjerojatnosti) (bilj. 1). Drugi analizirani uzorak potjece iz donjeg dijela sloja 8/6, iz dubine od oko 585 cm, a dobiven je datum 12500. - 12100. pr. Kr. (47,2% vjerojatnosti), odnosno 13500.-12600. pr. Kr. (46,1% vjerojatnosti) (bilj. 2).

Iz jednog od mezolitickih slojeva, iz dubine od približno 505 cm (7/2) uzet je iduci uzorak ugljena. Dobiveni kalibrirani rezultati s 87,0% vjerojatnosti upucuje na 7380.-7080., a s 8,4% na 7460.-7390. pr. Kr. (bilj. 3). Uzorak iz donjeg dijela stratigrafske jedinice oznacene kao 7/3, približno iz dubine od oko 490 cm, datiran je s 95,4% vjerojatnosti u 7330.-7080. pr. Kr. (bilj. 4). Zadnji analiziran uzorak uzet je iz dubine izmedu 449 i 428 cm (7/4). Dobiveni kalibrirani rezultati s 82,5% vjerojatnosti upucuju na 6100.-5990. pr. Kr., a s 12,9% na 6170.-6130. pr. Kr. (bilj. 5).
Materijal paleoliticke faze od sloja 1 do sloja 5, ukupne debljine preko 1,5 m, pokazuje vrlo ujednacena svojstva (miješan pepeo/ugljen, sitno oštrobridno kamenje, sitno ,,mljevene'' kosti i dosta kremena), a pepeljast sloj 8/6 ih razdvaja od mezolitickih naslaga. Slucaj je htio da su analizirani uzorci iz najdubljeg i najpliceg paleolitickog sloja (tj. 8/1 i 8/6) te je tako definirano vrijeme njenog trajanja. Prvi datum se približno preklapa s vrhuncem würmske glacijacije, a drugi (12260.±40BP), prema našim istraživanjima, u Veloj spili oznacava pocetak kraja paleolitika, nakon kojeg slijedi iduca faza naseljavanja. Naravno, rijec je rezultatima istraživanja na vrlo maloj površini, a treba uzeti u obzir i trajanje 8/6a tj. gornjeg dijela sloja 8/6.

Stupanj oznacen kao 7/1 (stariji mezoliticki stupanj) vremenski (barem teoretski) ''pokriva'' stariji mezolitik, tj. raspon od kraja paleolitika do pocetka mladeg stupnja, ali iz tih naslaga nemamo analiziranih uzoraka. Datum odreden analizom uzorka uzetog iz naslaga oznacenih kao 7/2, te iz donjeg dijela 7/3, uklapaju se u vrijeme trajanja mladeg mezolitickog stupnja. Datum iz sloja 7/4 (6100-.5999. pr. Kr.), tj. vrijeme koji oznacuje kraj mezolitika (i pocetka impresso kulture) za nekoliko desetljeca (pa i stoljeca) je mladi od uobicajenog datiranja pocetka neolitika. Druga ponudena mogucnost (6170.-6130. pr. Kr.) je vjerojatnija, jer pocetak neolitika, a time i kraj mezolitika, na ovom prostoru datiramo u vrijeme bliže sredini nego kraju sedmog tisucljeca (vidi bilj. 9). Iz spomenutog proizlazi da bi mladi mezoliticki stupanj (7/2) trebali okvirno odrediti u razdoblje izmedu posljednjih stoljeca osmog i posljednjih sedmog tisucljeca.
 
 
1. VERA (Viena Environmental Research Accelerator) - 2338, Vela Spilja 13D, Holzhohle, 16140. ± 60 bp.
2. VERA - 2346, Vela Spilja 11B Holzhohle, 12260. ± 40 bp.
3. VERA - 2344, Vela Spilja 9 Holzhohle, 8230. ± 35 bp.
4. VERA - 2341, Vela Spilja 8C Holzhohle, 8200. ± 30 bp.
5. VERA - 2340, Vela Spilja 7 Holzkohle, 7200.±30 bp.
 
Očišćen lokalitet Vele spile
 
U subotu 27. ožujka u organizaciji TZO Vela Luka, Centa za kulturu i kulturno ekološke udruge "Dupin" održana je akcija čišćenja lokaliteta Vela spila.

U ovoj hvale vrijednoj akciji sudjelovalo je preko davdeset sudionika i to članova KEU"Dupin", predstavnici TZO Vela Luka i predstavnici centra za kulturu. Akciji su se odazvali i članovi udruge mladeži Vela Luka tj.Radija M Vela Luka.
Ako uzmemo u obzir da Vela spila sve veću pozornost pljeni kako kod domaćeg stanovništva tako i kod svih gostiju koji posjećuju ovaj povijesni lokalitet moramo konstatirati da su ova i ovakve eko akcije od velikog značenja. U ovoj akciji sakupljeno je desetak vreća sitnog otpada, a odvezen je i kamion nepotrebnog nasipa koji se nalazio unutar špilje.

Da bi se uljepšao ulaz u špilju, a i kao znak sjećanja na ovu eko akciju, sa lijeve strane ulaza zasađen je i jedan čempres. Kako doznajemo od predstavnika TZO Vela Luka i Centra za kulturu u planu je do početka turističke sezone postavljanje klupa za sjedenje te koševa za otpatke.

 
O nalazu paleolitičkog kipića

Tijekom trideset godina kontinuiranog istraživanja arheološkog nalazišta Vela spila smještenog nekoliko stotina metara iznad Vele Luke, dogodila su se razna otkrića, neka i vrlo značajna. Do te mjere da su utjecala na naša saznanja o redosljedu pretpovijesnih zbivanja na ovim prostorima. Spomenimo samo dobro sačuvane ostatke najstarijih poznatih stanovnika Dalmacije tj. kosture troje djece stare 9500 god, desetke tisuća ulomaka preljepo oslikanih neolitičkih posuda, mnogobrojna kremena oruđa, ona od opsidijana, glačane predmete...
U nekoliko posljednjih godina istraživaci su iskapajući naslage na dubini većoj od 6 metara ustanovili naslage iz kraja pleistocena, odnosno otkrili su da je Vela spila prvo (i jedino) nalazište iz razdoblja starijeg kamenog doba južno i istočno od Splita i jedno od samo nekoliko sličnih lokaliteta u Hrvatskoj. Kultura kojoj pripadaju nađeni predmeti je epigravetijen, a dosadašnjim istraživanjima se u glavnim crtama uspjelo odrediti značajke te prapovijesne kulture.
iscrpnije >>
 
U subotu 24. svibnja 2003. g. u organizaciji Turističkog ureda Vela Luka, a u cilju pripreme turističke sezone, pristupilo se uređenju Vele spile. Akciji su se odazvali učenici VIII b razreda Osnovne škole, koji su oličili željezna vrata na ulazu u špilju te očistili prilaz i unutrašnjost.
Ovom hvalevrijednom akcijom još jednom se pokazalo da malim stvarima naše mjesto možemo učiniti ljepšim i nadasve, ugodnijim za življenje.
Na ovaj način Vela spila je dobila primjereniji izgled, ali je velika šteta što su po unutrašnjim stijenama ostali bojom napisani grafiti i imena koja su za sobom ostavili narcisoidni pojedinci.
T. Oreb		  
vela spila
 
vela spila
 
 
 
 

PRIJEDLOG PROJEKTA

  
 
VODITELJI PROJEKTA:
prof. DINKO RADIĆ,
CENTAR ZA KULTURU - ARHEOLOšKA
ZBIRKA
20270 VELA LUKA
tel. 020 813 134
091-5744538

dr. MAJA PAUNOVIĆ
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
ZAVOD ZA PALEONTOLOGIJU I GEOLOGIJU KVARTARA
10 000 ZAGREB, Ul. A. Kovacica 5
tel. 01 - 4698264
fax. 01 - 4856211
e-mail: zpgk@hazu.hr
 

SAŽETAK:
Istraživanja kulturnih naslaga u Veloj spili na otoku Korčuli koja su u razdoblju 1974. do 2001. godine vodili akad. Grga Novak, Božidar Čečuk i Dinko Radić obuhvatila su oko 200 kvadratnih metara spiljskog prostora do dubine od otprilike 5 metara, ali dno (matična stijena) nigdje nije dosegnuto. Zahvaljujući desecima tisuća nađenih artefakata, prije svega keramičkih ulomaka, rekonstruirane su sve faze razvitka starijeg, srednjeg i mlađeg neolitika, eneolitika te početka brončanog doba. Stoga je cilj ovog projekta, istraživanje dubljih, predneolitičkih slojeva (mezolitik i gornji paleolitik), determinacija ostataka biljnog i životinjskog svijeta, sedimentološke analize i radiometrijsko datiranje naslaga, tipološka i tehnološka definicija pojedinih kulturnih faza te rekonstrukcija okoliša u različitim vremenskim odsječcima zadnjeg glacijala i promjena u ponašanju ljudskih zajednica koje su koristile Velu spilu kao povremeno i/ili trajno sklonište/stanište.

1. OPIS ISTRAŽIVANJA:

Dosadašnje spoznaje:
Gornjopleistocenski (paleolitički) lokaliteti Istre i Dalmacije uglavnom su istraživani metodom probnog sondiranja, te za većinu nalazišta nedostaju tafonomske odnosno arheozoološke analize, radiometrijsko datiranje dok su palinološke, sedimentološke i ine anlize rijetke, a kulture - uz iznimku šandalje kod Pule - samo tipološki definirane. Stratigrafija spomenutih nalazišta temelji se na superpoziciji slojeva te makroskopskim karakteristikama sedimenata (Paunović et al. 2001).
Istovremeno, na mnogim su otocima istočnog Jadrana istraživani holocenski odnosno neolitički lokaliteti koji su vremenski određeni isključivo na temelju nalaza kulturnih ostataka, u prvom redu keramike (Dimitrijević et al. 1998).
Dosada niti na jednom otočkom lokalitetu nije utvrđen slijed kultura paleolitik - mezolitik - neolitik.

Pretpostavka (hipoteza) istraživanja:
Uzimajući u obzir rezultate istraživanja u Veloj spili (1974. do 2002. godine), te pretpostavljenu dubinu (3 do 5 metara) neistraženih naslaga, na ovom se nalazištu očekuju dokazi manje-više sukcesivnih kulturnih, faunističkih, klimatskih, biotopskih i inih promjena od musterijena i gornjeg paleolitika do brončanog doba.

Značenje istraživanja i očekivani rezultati:
Predložena istraživanja dat će odgovor na pitanje da li je musterijenska kultura bila prisutna i na otocima, te da li su sukladno oscilacijama morske razine tijekom zadnjeg glacijala kada je Jadran većim dijelom bio kopno arhaične i/ili moderne ljudske populacije migrirale koristeći za preživljavanje sve prirodne resurse ovog područja.
Ujedno, istraživanja bi trebala dokazati da je unatoč prihvaćenoj pretpostavci o direktnom prijelazu gornji paleolitik - rani neolitik na ovom području bila zastupljena i mezolitička kultura.

2. METODE ISTRAŽIVANJA

Tijekom terenskog rada koristit će se metode uobičajene za iskapanje pleistocenskih tj. prethistorijskih lokaliteta (White 1991) koje podrazumijevaju i uzimanje uzoraka za sedimentološke, palinološke, kemijske i druge analize uz detaljno snimanje iskopanih profila, prikupljanje i kartiranje svakog pojedinog makroskopskog nalaza, prosijavanje ili šlemanje sedimenata u cilju izdvajanja mikroskopskih nalaza itd.
Laboratorijski će rad obuhvatiti pripremu sedimenata za kemijske i kalcimetrijske analize, određivanje teške i lake mineralne frakcije, granulometrijsku analizu itd., zatim pranje i preparaciju osteoloških elemenata, njihovo signiranje, te izradu fotodokumentacije nalaza. Studijski će se rad temeljiti na taksonomskoj, tafonomskoj i arheozoološkoj obradi u cilju komparativne analize fosilnih nalaza (Gamble 1986, Miracle 1995), alternativnoj analizi paleolitičkih i mezolitičkih kultura (Montet-White 1994), tipologiji paleolitika ( Bordes 1988), palinološkim i antrakotomskim analizama (Grohner 1985), sedimentološkim i petrografskim analizama (Gale & Hoare 1991), analizi facijesa (Walker 1993), osteometriji i morfometriji (Schwartz 1995, Paunović et al. 1996), radiometrijskom datiranju itd.

3. PRIMJENA ISTRAŽIVANJA

Rezultati će se primijeniti u srodnim znanostima bilo u nastavi bilo kao baza podataka za dalja istraživanja, popularizaciji znanosti, razvoju znanstvenog turizma na otoku Korčuli, te zaštiti kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske.

4. PROTOKOL ISTRAŽIVANJA

TRAJANJE PROJEKTA: 3 godine
Prve dvije godine bit će uglavnom posvećene terenskom radu, pripremi i analizama sakupljenog materijala, dok će tijekom treće uslijediti znanstvena obrada sakupljenih podataka i priprema rukopisa za objavljivanje.

TERENSKI RADOVI

I faza:
- Geodetsko (lasersko) snimanje spilje i profila
- širenje postojećeg profila (sonde) za dva do tri metra prema sredini spilje uz iskapanje naslaga do dubine dosegnute 2002. godine
čišcenje profila u dnu spilje, uzorkovanje sedimenata


II faza:
- Iskapanje paleolitičkih naslaga (3-5m) do matične stijene, a na površini od oko 3 m² uz uzimanje uzoraka za sedimentološke, palinološke, radiometrijske i dr. analize


LABORATORIJSKI RADOVI
- pranje, signiranje, rekonstrukcija i restauracija kulturnih i životinjskih ostataka
- priprema uzoraka za analize
- izrada odljeva u komercijalne svrhe


OBRADA MATERIJALA:
- 3D rekonstrukcija spilje i profila i izrada prateće dokumentacije
- tipološka i tehnološka analiza kulturnih nalaza
- paleontološka i tafonomska analiza životinjskih zajednica
- sedimentološka analiza naslaga
- radiometrijsko datiranje (AMS, U/Th)
- petrografska analiza sirovinskog materijala
- antrakotomska analiza
- palinološka analiza


PREZENTACIJA I ZAŠTITA NALAZIŠTA:
- znanstvena monografija(e)
- znanstveno-popularni prikaz (prospekti, manje publikacije, razglednice, odljevi i sl.)
- trajna izložba reprezentativnih nalaza uz video-projekcije, prigodna predavanja i sl.
- uredjenje tematskih radnih zbirki (depoa) nalaza
- organizacija znanstvenih skupova, seminara, rada u zbirkama, posjeta spilji i sl. u cilju razvoja znanstvenog turizma
- izrada projektne dokumentacije i zatvaranje otvora na svodu spilje
- kemijska i fizička zaštita profila
- izrada prijedloga za uvrštenje u listu kulturne i prirodne baštine Republike Hrvatske

5. SURADNICI U REALIZACIJI PROJEKTA

Centar za kulturu Vela Luka (arheologija: Dinko Radić)
Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Zagreb (paleontologija i tafonomija vertebrata: Maja Paunović, Dejana Brajković, Vesna Malez, Jadranka Mauch Lenardić, Gordana Jambrešić, Kazimir Miculinić; sedimentologija: Ljerka Marjanac)
Geološko-paleontološki odjel HPM-a, Zagreb (Zlata Jurišić-Polšak: malakologija)
Odsjek za arheologiju HAZU, Zagreb (Mario šlaus: paleoantropologija)
Mineraloško-petrografski zavod PMF-a, Zagreb (Dražen Kurtanjek: petrografija)
Arhitektura-graditeljstvo Horvatić (AGH d.o.o.) Zagreb: Nenad Janković (geodetsko snimanje)
Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb: Hrvoje Malinar (zaštita profila)
Inštitut za biologijo ZRC SAZU, Ljubljana, Slovenija (Metka Culiberg: antrakotomija i palinologija)
VERA-Laboratorium, Universitaet Wien, Austrija (Eva Maria Wild: AMS - datiranje)

6. PREDVIDJENI TROŠKOVI PROJEKTA:
 
Terenski rad:
Preparacija fosilnog materijala:
Sedimentološke analize:
Antrakotomske analize:
Radiometrijsko datiranje:
Izrada fotodokumentacije:
Geodetsko snimanje:
Kemijska zaštita profila:
Prezentacija lokaliteta: 		180.000 kuna
30.000 kuna
60.000 kuna
30.000 kuna
50.000 kuna
20.000 kuna
150.000 kuna
175.000 kuna
135.000 kuna

sredstva:Ukupno:

820.000 kuna
 
Tražena: 650.000 kuna
 
prof. Dinko Radić
 
 

Izrada web stranica: design-ERS (c) Centar za kulturu Vela Luka 2002

Novosti iz Vele Luke: Luški portal