|
|
|
|
|
Mlađi
neolitik hvarska kultura
|
|
|
|
| |
| |
Slojeve
debljine do 0,6-1,0 m, koje u srednjem dijelu špilje nalazimo
na dubini od oko 1,6 m i to neposredno iznad naslaga velolučke slikane
keramike, pripisujemo hvarskoj kulturi, koju izjednačujemo s IV.
fazom u razvitku materijalne kulture u Veloj spili. U naslagama
ove završne neolitičke faze nađena je ogromna količina od nekoliko
stotina tisuća keramičkih ulomaka, obrađenog kamenja i kostiju te
obilje školjaka i kostiju, što upućuje na izuzetnu intenzivnost
svih oblika ljudske aktivnosti. Još ne znamo razlog naglom
porastu populacije i češcem korištenju špilje. Postoji
pretpostavka o klimatskim promjenama tj. zatopljenju koje je pogodovalo
populacijskom porastu te ponovno potaklo intenzivniju razmjenu roba.
Ulomci keramičkih posuda, u ovoj i u svim ostalim neolitičko-eneolitičkim
kulturama, osnova su za rekonstruiranje materijalne i duhovne kulture
pojedinog razdoblja. Dio oblika i korištenih tehnika vrlo je
naglašeno povezano s prethodnom fazom tj. velolučkom kulturom
bojene keramike. Crnopolirani predmeti, bikonični oblici, tehnologija
izrade posuda pa i dio ukrasnih motiva, samo se prenose, a isto
je i s različitim inačicama svijetlog poliranja. Sličnost je do
te mjere očita da se nameće pretpostavka o neposrednom etničkom
kontinuitetu. Nasuprot tome, srednjeneolitička slikana keramika
nema većeg uticaja na mlađa eneolitička zbivanja pa se korištenje
svijetle podloge i slikanje postojanim bojama ne nastavlja.
Mlađi neolitik u Veloj spili dijelimo na četiri razvojna stupnja.
Prvi ili rani stupanj dijelom ukrasnih motiva i drugih svojstava
povezan je uz raniju fazu (viseći trokuti ispunjeni urezima, plastične
aplike, danilski ritoni...), ipak ovaj stupanj od samog početka
pokazuje praktički sve odlike svojstvene onom kasnijem, klasičnom.
Razlika je u početnoj jednostavnosti oblika, boljoj zastupljenosti
manje složenih ukrasnih tehnika, među kojima je najvažnije
urezivanje, dok će slikanje i "kanalići" do punog razvoja
doći u drugom ili klasičnom stupnju. To razdoblje po broju predmeta,
postotku ukrašenosti, količini poliranja, formama posuđa, tehnikama
ukrašavanja i osebujnim ukrasnim motivima označava kvantitativan
i kvalitativan vrhunac života u Veloj spili. Najtipičniji predmeti
ovog stupnja, i cijele kulture, su odlično crnopolirane zdjele ukrašene
bezbrojnim inačicama spiralnih motiva izvedenih tako što je
urezivanjem oivičen crveno obojan nepoliran ukras. Dekorativnost
se može pojačati ispunjavanjem ukrasa sitnim urezima ili tako
što je veći dio površine crveno obojen, što je izuzetno
kontrastno sa sjajnim crnim poliranjem ostatka površine. Početak
kraja hvarske kulture, njen treći ili kasni stupanj nagovješten
je učestalijom pojavom vrlo kvalitetnog kaneliranja na crno poliranim
posudama, i sivog crusted slikanja na istoj ili sličnoj podlozi.
U isto vrijeme bilježimo osiromašivanje ili nestanak ostalih
tehnika te reduciranje i pojednostavljivanje svih ukrasnih motiva.
Udio crnog poliranja vrlo je velik, a ni po kvaliteti nimalo nezaostaje
za onim iz prethodnog razdoblja. U četvrtom - završnom stupnju
dolazi do potpunog osiromašavanja oblika, tehnika i forma te
do znatnog reduciranja finog poliranja, a smanjuje se i ukupan broj
predmeta.
|
|
| Sl. |
br |
neopol |
pol |
ZSpf |
Plzd |
Dln |
LSpf |
Kre |
A |
B |
C |
D |
E |
F |
| IV. |
303 |
217 |
86 |
11 |
7 |
3 |
1 |
9 |
7 |
0 |
0 |
2 |
0 |
1 |
| III. |
647 |
485 |
162 |
12 |
8 |
3 |
3 |
12 |
13 |
9 |
2 |
0 |
0 |
1 |
| II. |
519 |
367 |
152 |
17 |
6 |
4 |
6 |
2 |
35 |
25 |
8 |
0 |
6 |
1 |
| I. |
133 |
66 |
47 |
8 |
3 |
3 |
0 |
1 |
15 |
7 |
0 |
1 |
1 |
0 |
| uk. |
1582 |
1135 |
447 |
48 |
24 |
13 |
10 |
24 |
70 |
41 |
10 |
3 |
7 |
3 |
%
|
100 |
/ |
/ |
/ |
/ |
/ |
/ |
/ |
4.4 |
2.6 |
0.6 |
0.2 |
0.4 |
0.2 |
Tablica
5 - odnos oblika posuđa i korištenih ukrasnih tehnika prema
razvojnim stupnjevima hvarske kulture u sondi a - b x 12' -
13'.
(ZSpf - zdjela S profila, Plzd - poluloptasta zdjela, Dln -
dubok lonac, LSpf - lonac S profila, Kre - kremen, A - urezivanje,
B - kanalići, C - slikanje, D - omeđena površina ispunjena
slikanim urezima, E - kaneliranje, F - aplikacije) |
|
|
|
Sloj
I. karakterizira početno siromaštvo, ali i u postocima najveci
broj glačanih ulomaka od kojih je gotovo 1/3 ukrašena urezivanjem.
U II. sloju postotak glačanja i ukrašavanja opada, ali se znatno
povećava intenzitet života, a koriste se i nove tehnike ukrašavanja.
U III. sloju bilježimo daljnji porast intenziteta korištenja
špilje, ali i daljnji pad broja ukrašavanja i glačanja.
Povećava se broj kremenih predmeta što vidimo iz broja od ukupno
nađenih 12 komada. Kraj hvarske kulture označen je kvalitativnim
i kvantitativnim opadanjem keramičke produkcije uz zadržavanje
dotadašnje razine kremene industrije zastupljene s ukupno 9
predmeta.
Iz gornje tablice vidljivo je da u promatranim kvadrantima od ukupnog
broja glačano 28,3% ulomaka. Ukrašeno je 8,47%, od toga nešto
više od polovine urezivanjem.
U drugoj polovini hvarske kulture, posebno tijekom kasnog stupnja
zapažamo određene promjene poput: povećanja udjela kostiju
goveda u prehrani, novi tip loptastih zdjela sa cilindričnim vratom,
pojavu kaneliranja, povećanje uloge kremenih alatka, nalaz fino
obrađene kremene strelice i sl; što bi se moglo tumačiti čestim
kontaktima pa i djelimičnim mješanjem s, vjerojatno, kontinentalnim
stanovnicima. Nema osnove za pretpostavku o velikim promjenama,
jer se većina keramičke produkcije, način ukrašavanja, udio
ribe u prehrani, i sl. uglavnom nastavlja na klasičan stupanj.
Osnovno svojstvo hvarske kulture je vrlo velika produkcija izuzetno
kvalitetno napravljene tamno polirane keramike ukrašene urezivanjem,
kanalićima slobodnim slikanjem i slikanjem oivičenim urezivanjem.
Vrlo često se koristi crvena crusted boja, a od motiva su to različite
pravilne i izobličene spirale, nizovi visećih trokuta ili polukrugova,
nizovi kosih lomljenih pravaca itd. Ukras je najčešce smješten
u zoni ispod vrata omeđenoj vodoravnim usporednicama. Od oblika
prevladavaju obične i bikonične zdjele, zdjele S profila, kuglaste
posude s prstenastim vratom, posude sa stožasto izduženim
donjim dijelom, ovalni lončici s cilindričnim vratom te uobičajeni
oblici velikih posuda napravljenih u maniri grube keramike.
Hvarski stil u ukrašavanju pretstavlja završnu etapu u razvoju,
prvo relativno jednostavnih, a onda sve složenijih, prije svega
spiralnih motiva, koji na svom vrhuncu prelaze u vrlo dekorativnu,
gotovo potpunu stiliziranost, uz prenaglašenu uporabu crvene boje
i često korištenim kontrastom sa crno poliranom podlogom. Pred kraj
kulture dolazi do njenog pada, ponovno se koriste jednostavnije
tehnike, motiv se vraća izvornosti, ali pojednostavljen i ogoljen
do krajnosti te njihovoj izvedbi nedostaju bilo kakve umjetničke
pretenzije.
Duhovnu kulturu mlađeg neolitika može se proučavati analizom
brojnih primjeraka crveno bojane spiralne i druge ornamentike. Funkcionalnost
velikog dijela ovih, po cijeloj površini ukrašenih, posuda
vrlo je upitna i smatramo da je neupitna njihova uloga u nama još
uvijek slabo poznatom kultu. Ukop muške i ženske osobe
iz naslaga kasnog stupnja hvarske kulture potvrđuje njihovo vjerovanje
u zagroban život i naglašava funkcije špilje kao
kultnog mjesta.
Na istočnoj obali Jadrana i u njenom zaleđu poznato je preko pedeset
lokaliteta hvarske kulture (š. Batović, 1979, 575), a materijal
iz četvrte faze Vele spile pokazuje veću ili manju sličnost sa svima.
Dosadašnjim istraživanjima uspostavljeni su dobri relativno
kronološki odnosi sa susjednim kontinentalnim kulturama. To
se posebno odnosi na klasičan stupanj, a ozbiljniji rad na povezanosti
s prekojadranskim nalazištima tek predstoji.
|
|
|
vrh
stranice
|
|
English
