|
|
|
|
|
Mezoliticko
razdoblje
|
|
|
|
| |
| |
Krajem
pleistocena dolazi do velikih klimatskih promjena, koje ce se pocetkom
holocena odraziti povecanjem temperature, znatnijom kolicinom oborina,
smanjivanjem polarnih kapa i podizanjem razine Jadrana za više desetaka
metara. Obalna crta dolazi približno na razinu dvadesetak metara
nižu od današnje, što znaci da Vela spila umjesto 15 km od mora
postaje udaljena samo nekoliko stotina metara.
Naslage, najbolje istražene u sondi f - g x 5' - 7', na dubini od
579 do 428 cm, pripadaju mezolitickoj fazi u razvoju materijalne
kulture u Veloj spili i pokazuje svojstva za koja nemamo adekvatnih
analogija na obližnjim nalazištima. Moguce je izdvojiti jedan stariji
i siromašniji ili 7/1 razvojni stupanj i onaj mladi, 7/2, u kojem
je nadeno više, prije svega, ostataka prehrane.
Kremena industrija zastupljena je simbolicnom kolicinom odbojaka
i krajnje jednostavno obradenih alatka. Iz promatrane sonde poznato
je skromnih 211 kremenih predmeta, uglavnom odbojaka, krhotina i
sitnih otpadaka, nadenih vecinom u gornjem dijelu mezolitickih naslaga.
Samo devet predmeta su alatke (šest grebala, dva sjeciva i iskrzan
komadic), što je zanemarivo u odnosu na 1060 alatki iz paleoliticke
faze.
Dosta su bolje poznate koštane alatke, samo u sondi f - g x 5' -
7' ukupno ih je nadeno cak 29 komada, tri puta više od onih kremenih,
ali i više nego u kremenim alatkama iznimno bogatoj paleolitickoj
fazi. Nekoliko desetaka slicnih koštanih oruda poznato je iz mezolitickih
naslaga drugih sonda. Oblikom i velicinom koštane alatke iz mezolitickih
slojeva dosta se razlikuju od svih ostalih prapovijesnih koštanih
predmeta Vodeci oblik su vrlo jednostavni, obicno kratki primjerci
tankih igala oblikovani finim struganjem, cesto po cijeloj dužini
ivera dugih kostiju. Krupne alatke su vrlo rijetke, iznimka je probojac
iz sloja neposredno ispod neolitika. Ponekad su distalni djelovi
kratkih igala struganjem oblikovani tako da im je data forma tupo
zaobljenog šiljka pa nalikuju minijaturnim spatulama. Neke kratke,
ali zadebljane igle obradene su dvostrano, a temeljem analogija
pretpostavljamo da su mogle biti korištene kao udice.
Velik broj krajnje jednostavnih koštanih igala mogao je biti upotrebljavan
pri konzumiranju školjaka i puževa. Spomenuti mekušci jedan su od
glavnih izvora prehrane tijekom pocetka holocena (vidi tablicu 4),
jer ce se promjenom klime potpuno promijeniti okoliš, što znaci
da velika stada jelena, divljih konja i divljih goveda nestaju,
a umjesto njih kao izvor hrane namece se more. Osim dobro zastupljenih
riba, školjaka i puževa u prehrani su sporadicno korištene životinje
poput divlje svinje, srne, zeca, jelena, a vrlo cesti su ostaci
kuna i lisica lovljenih zbog krzna. Pripitomljenih životinja još
nema.
|
|
|
šKOLJKE
I PUž.
|
8/5 |
8/6 |
7/1 |
7/2 |
7/3 |
7/4 |
6/1 |
6/2 |
6/3 |
Ukup. |
|
Kopneni
puž -helix sp
|
1 |
0 |
112 |
728 |
1987 |
438 |
30 |
75 |
19 |
3390 |
|
Ogrc
-monodonta turb
|
2 |
9 |
69 |
172 |
913 |
1005 |
109 |
15 |
44 |
2338 |
|
Priljepak-patella
coer.
|
2 |
9 |
59 |
341 |
2175 |
2710 |
212 |
19 |
70 |
5597 |
|
Kopito-spondilus
gae.
|
0 |
0 |
0 |
3 |
27 |
2 |
0 |
0 |
1 |
33 |
|
Kamenica-ostrea
edul
|
0 |
0 |
0 |
0 |
1 |
40 |
2 |
0 |
3 |
46 |
|
Volak
kvrg.-murex tr.
|
0 |
0 |
0 |
1 |
11 |
22 |
5 |
3 |
0 |
42 |
|
Vretenjača-cerith.
V
|
0 |
0 |
0 |
3 |
65 |
201 |
19 |
8 |
2 |
298 |
|
dagnja-mirylus
gallo.
|
0 |
0 |
8 |
52 |
53 |
31 |
0 |
2 |
12 |
158 |
|
mušula
- arca noae
|
0 |
0 |
0 |
0 |
2 |
6 |
0 |
0 |
1 |
9 |
|
Periska
|
0 |
0 |
0 |
3 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
5 |
|
školjka
posebna epigr
|
11 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
12 |
|
Kosti
riba
|
- |
- |
- |
+ |
+++ |
+++ |
+ |
+ |
+ |
/ |
|
Postotak
(%)
|
0.14 |
0.16 |
2.08 |
10.88 |
43.69 |
37.36 |
3.16 |
1.02 |
1.27 |
100% |
|
UKUPNO:
|
16 |
19 |
248 |
1303 |
5234 |
4457 |
377 |
122 |
152 |
11928 |
| Tablica
4 - školjke i puževi u naslagama od kraja starije
neolitičke faze do kraja mlađeg paleolitika. |
|
| |
U ovoj fazi, posebno u mladem stupnju nadeni su deseci tisuca školjaka,
najviše ogrca i priljepaka. Na dvadesetak minijaturnih, ali dekorativnih
morskih pužica, zvanih golubica (Columbella rustica), pri vrhu je
precizno probušena rupa pa su mogli biti korišteni kao privjesci,
odnosno kao dijelovi ogrlice. Korištenje školjaka-privjesaka potvrdeno
je i nalazom nekoliko ciprea, koje takoder pri vrhu imaju vrlo precizno
probušene rupice.
Osim za stanovanje i odmor u pauzama izmedu lova i (vjerojatno sezonskog)
skupljanja morske hrane, špilja je korištena i kao mjesto za ukope.
Izmedu 1986. i 1988. u najdubljem dijelu špilje, u sondi velicine
svega 20 m˛ nadena su tri djecja groba. Ti vrlo jednostavni grobovi
medusobno su slicni, a pripadaju djeci starosti 2-3 godine, položenoj
u zgrcenom položaju. Uokolo nalazimo naznake grobne arhitekture.
Grobove datiramo u mladi mezoliticki stupanj, a za pobliže datiranje
možemo iskoristiti cinjenicu da je ugljen iz dna naslaga starijeg
neolitika, 80 ili više cm neposredno iznad grobova, datiran 6150
odina. pr. Kr, što odgovara vremenu pocetka starijeg neolitika.
Znatne i naglašene fizicke razlike izmedu neolitickih i mezolitickih
naslaga te karakter popratnih nalaza, iskljucuju svaku dilemu i
jasno odreduju mezoliticki položaj tih grobova.
U mladem stupnju nalazi kostiju krupnih riba (tunj, sabljarka) upucuju
na razvijen ribolov, posebno njegovu pucinsku inacicu, što podrazumjeva
sposobnost plovidbe otvorenim morem, možda s ciljem iskorištavanja
bogatih prekojadranskih ležišta kremena. Kameni valutak iz groba
br. 2/1986. vulkanskog je porijekla, potjece s udaljenih otocica
Palagruže ili Brusnika i pretstavlja egzaktan dokaz o pucinskoj
plovidbi u razdoblju prije sredine sedmog milenija.
Iz dubine od približno 505 cm (7/2) uzet je uzorak ugljena. Dobiveni
kalibrirani rezultati s 87,0% vjerojatnosti ukazuje na 7380-7080,
a s 8,4% na 7460-7390 pr. Kr. Uzorak iz donjeg dijela stratigrafske
jedinice oznacene kao 7/3, približno iz dubine od oko 490 cm, datiran
je 7330-7080 (95,4%) pr. Kr. Zadnji analiziran uzorak uzet je iz
dubine izmedu 449 i 428 (7/4). Dobiveni kalibrirani rezultati s
82,5% vjerojatnosti ukazuju na 6100-5990 g. pr. Kr., a s 12,9% na
6170-6130 g. pr. Kr.
Poznato je više istocnojadranskih lokaliteta s istovremenim naslagama,
ali znacajnija istraživanja obavljena su samo u Crvenoj stijeni,
Odmutnjaci i na nekoliko lokaliteta u Istri. Ta nalazišta nisu neposredno
vezana uz more i pripadaju drugacijem prirodnom okruženju pa nam
to objašnjava njihovu cvršcu povezanost s prethodnim fazama, što
u Veloj spili nismo u mogucnosti uociti.
|
|
|
vrh
stranice
|
| |
Izrada
web stranica: design-ERS (c) Centar za kulturu
Vela Luka 2002
|
|
|
English